Jeste li se ikada zapitali koliko su vaše kosti zaista snažne? Mnogi od nas ne razmišljaju o zdravlju kostiju sve dok ne bude prekasno, odnosno, dok ne dođe do prijeloma. Međutim, postoji jednostavan, bezbolan i brz način da zavirite u unutrašnjost svog kostura i provjerite njegovu čvrstoću. Taj se postupak naziva denzitometrija. Upravo zbog toga, razumijevanje kako se radi denzitometrija prvi je i najvažniji korak u prevenciji i brizi za zdravlje kostiju, posebice u borbi protiv tihe epidemije poznate kao osteoporoza.
Ovaj članak vodit će vas kroz sve što trebate znati o ovom ključnom dijagnostičkom testu, od same pripreme do tumačenja rezultata, a sve kako biste s punim samopouzdanjem mogli preuzeti kontrolu nad svojim zdravljem.
Više iz kategorije Zdravlje:
Kako Izgleda Clearblue Pozitivan Test
Kako Izgleda Pregled kod Neurokirurga
Što je Denzitometrija i Zašto je Važna za Vaše Kosti?
Prije nego što zaronimo u sam postupak, ključno je razumjeti što denzitometrija zapravo jest. Najjednostavnije rečeno, to je medicinski pregled koji mjeri gustoću minerala u vašim kostima (engl. Bone Mineral Density – BMD). Drugim riječima, ona nam govori koliko su vaše kosti “guste” ili “čvrste”.
Zamislite svoje kosti kao zid od cigala. Tijekom mladosti, taj je zid gust, čvrst i otporan. Međutim, kako starimo, ili pod utjecajem određenih faktora, cigle se mogu početi prorjeđivati, čineći zid krhkim i podložnim oštećenjima. Denzitometrija je poput stručnjaka koji precizno procjenjuje koliko je taj zid još uvijek jak. Ova je pretraga zlatni standard za dijagnosticiranje osteoporoze, stanja koje uzrokuje slabljenje kostiju i povećava rizik od prijeloma. Stoga, važnost ovog pregleda leži u njegovoj sposobnosti da na vrijeme otkrije problem, često i godinama prije nego što bi se dogodio prvi prijelom. Samim time, shvaćanje kako se radi denzitometrija postaje presudno za dugoročno zdravlje.
Dublji uvid: Kako kosti gube svoju gustoću?
Naše kosti su dinamična, živa tkiva koja se neprestano pregrađuju kroz proces koji se naziva remodeliranje. U tom procesu sudjeluju dvije vrste stanica: osteoblasti, koji izgrađuju novu kost, i osteoklasti, koji razgrađuju staru kost. U mladosti, proces izgradnje prevladava nad procesom razgradnje, što dovodi do povećanja koštane mase. Vršna koštana masa obično se dostiže oko 30. godine života.
Nakon toga, ravnoteža se polako mijenja. Kod žena, nakon menopauze, pad razine estrogena dovodi do naglog porasta aktivnosti osteoklasta, što uzrokuje ubrzani gubitak koštane mase. Sličan, ali sporiji proces događa se i kod muškaraca s godinama. Denzitometrija je jedini način da se ovaj gubitak objektivno izmjeri i kvantificira.
Kako se Radi Denzitometrija i Jednostavno objašnjenje: Što točno mjerimo?
Tijekom denzitometrije, poseban uređaj koristi niske doze rendgenskih zraka (X-zraka) kako bi izmjerio koliko kalcija i drugih minerala se nalazi u određenom segmentu kosti. Iako se može mjeriti gustoća bilo koje kosti, standardna praksa je fokusirati se na područja koja su najpodložnija prijelomima kod osteoporoze.
To su prvenstveno:
- Lumbalna kralježnica: Kosti (kralješci) u donjem dijelu leđa.
- Kuk: Točnije, vrat bedrene kosti, koji je kritična točka za prijelome u starijoj dobi.
Mjerenjem gustoće na ovim ključnim mjestima, liječnici dobivaju izuzetno preciznu sliku o ukupnom stanju vašeg kostura.
Kako se Radi Denzitometrija i Tko su glavni kandidati za ovaj pregled?
Iako briga o kostima počinje u mladosti, denzitometrija se ne preporučuje svima. Postoje određene skupine ljudi kod kojih je rizik od smanjenja koštane gustoće značajno veći. Stoga, liječnik će vam vjerojatno preporučiti ovaj pregled ako spadate u neku od sljedećih kategorija:
- Žene u postmenopauzi: Gubitak estrogena nakon menopauze drastično ubrzava gubitak koštane mase. Žene starije od 65 godina su primarni kandidati.
- Muškarci stariji od 70 godina: Iako sporije, i muškarci s godinama gube koštanu masu.
- Osobe s poviješću prijeloma: Ako ste doživjeli prijelom nakon manje traume (npr. pad s vlastite visine), to je snažan pokazatelj slabih kostiju.
- Osobe koje uzimaju određene lijekove: Dugotrajno uzimanje kortikosteroida može značajno oštetiti kosti.
- Pušači i osobe koje prekomjerno konzumiraju alkohol: Ovi životni stilovi negativno utječu na zdravlje kostiju.
- Osobe s određenim medicinskim stanjima: Bolesti poput reumatoidnog artritisa, bolesti štitnjače ili probavnih poremećaja koji ometaju apsorpciju nutrijenata.
Zašto je rano otkrivanje osteoporoze ključno? 💡
Osteoporoza se često naziva “tihom bolešću” jer obično nema nikakvih simptoma sve do prvog prijeloma. Mnogi ljudi nisu ni svjesni da su im kosti slabe dok ne dožive bolan prijelom kuka, kralježnice ili ručnog zgloba.
Upravo tu leži najveća vrijednost denzitometrije. Ona omogućuje:
- Ranu dijagnozu: Otkrivanje osteoporoze ili njenog predstadija (osteopenije) prije nego što dođe do loma.
- Procjenu rizika: Predviđanje budućeg rizika od prijeloma.
- Praćenje liječenja: Provjeru učinkovitosti terapije ako ste već započeli s liječenjem.
Rano otkrivanje daje vam i vašem liječniku priliku da poduzmete korake – kroz promjenu životnog stila, prehrane ili lijekove – kako biste zaustavili ili usporili gubitak koštane mase i sačuvali svoju neovisnost i kvalitetu života.
Kako se Radi Denzitometrija: Detaljan Vodič Kroz Postupak
Mnoge ljude brine nepoznato, stoga je prirodno osjećati malu nervozu prije bilo kojeg medicinskog pregleda. Međutim, dobra vijest je da je denzitometrija jedan od najjednostavnijih i najbezbolnijih dijagnostičkih postupaka. Sada ćemo detaljno objasniti kako se radi denzitometrija kako biste na pregled došli potpuno opušteni i informirani.
Kako se radi denzitometrija: Priprema za pregled
Priprema za denzitometriju je minimalna, što je još jedan razlog zašto je ovaj test tako praktičan. Ipak, postoji nekoliko jednostavnih smjernica koje je dobro slijediti:
- Prestanite uzimati kalcij: Preporučuje se da prestanete uzimati dodatke prehrani s kalcijem najmanje 24 sata prije pregleda. To osigurava da tablete kalcija koje se možda još nisu razgradile u vašem probavnom sustavu ne utječu na točnost slike.
- Odjenite se udobno: Nosite široku, udobnu odjeću bez metalnih dijelova poput patentnih zatvarača, gumba ili kopči u području koje se snima (trbuh i kukovi). Trenirka i majica su idealan izbor. U suprotnom, možda ćete morati skinuti dio odjeće i obući bolničku haljinu.
- Informirajte tehničara: Obavezno obavijestite medicinskog tehničara ako ste nedavno imali pregled s kontrastnim sredstvom (poput barija za snimanje probavnog sustava) ili CT snimanje s kontrastom. Kontrastno sredstvo može ometati rezultate, pa će možda biti potrebno odgoditi pregled za nekoliko dana. Također, obavijestite ih ako postoji mogućnost da ste trudni.
Korak po korak: Što se događa u sobi za pregled? 🚶♀️
Kada uđete u prostoriju, vidjet ćete veliki stol za pregled s “rukom” aparata koja se pomiče iznad njega. Cijeli proces je brz i jednostavan. Za detaljan opis kliničkog okruženja, možete pogledati informacije koje pružaju ustanove poput KBC Sestre milosrdnice o denzitometriji.
- Pozicioniranje: Medicinski tehničar će vas zamoliti da legnete na leđa na podstavljeni stol. Ovisno o tome koji se dio tijela snima, postavit će vas u odgovarajući položaj.
- Snimanje kralježnice: Za snimanje lumbalne kralježnice, tehničar će vam ispod nogu postaviti veliku spužvastu kutiju. Savijanjem koljena pod pravim kutom ispravlja se donji dio leđa, što omogućuje jasniju i precizniju sliku kralježaka.
- Snimanje kuka: Nakon toga, maknut će kutiju i zamoliti vas da ispravite noge. Tehničar će vam lagano zarotirati stopalo prema unutra i postaviti ga u poseban držač kako bi se vrat bedrene kosti prikazao u najboljem položaju za analizu.
- Skeniranje: Kada ste namješteni, mehanička ruka denzitometra (skener) polako će prelaziti preko područja koje se snima. Važno je da tijekom tih kratkih trenutaka budete potpuno mirni i dišete normalno. Nećete osjetiti apsolutno ništa.
- Kraj: Cijelo skeniranje obično traje svega nekoliko minuta. Nakon toga, slobodni ste ustati i pregled je gotov!
Kako se radi denzitometrija i je li bolna ili neugodna?
Apsolutno ne. Denzitometrija je potpuno bezbolan postupak. Nema igala, nema injekcija, nema zatvorenih prostora poput magnetske rezonancije (MR). Jedina “nelagoda” koju biste mogli osjetiti je ležanje na stolu nekoliko minuta, što je za većinu ljudi zanemarivo. Uređaj vas uopće ne dodiruje; skener prolazi iznad vas na sigurnoj udaljenosti.
Koliko dugo traje cijeli postupak?
Iako samo skeniranje traje tek nekoliko minuta, trebate računati na to da će cijeli posjet, uključujući prijavu, presvlačenje (ako je potrebno) i pozicioniranje, trajati između 15 i 30 minuta. To je zaista malo vremena za tako važan uvid u zdravlje vaših kostiju. Upravo zbog te brzine i jednostavnosti, mnogi se odlučuju na ovaj preventivni pregled.
Razumijevanje Vaših Rezultata: Što Znače T-skor i Z-skor?
Nakon što je pregled gotov, najvažniji dio tek slijedi – razumijevanje nalaza. Rezultati denzitometrije obično se izražavaju kroz dvije vrijednosti: T-skor i Z-skor. Na prvi pogled, ovi termini mogu zvučati zbunjujuće, ali zapravo su vrlo logični i lako ih je protumačiti.
Što je T-skor i kako se tumači?
T-skor je najvažniji pokazatelj za većinu ljudi, posebice za žene u postmenopauzi i muškarce starije od 50 godina. On je srž onoga što saznajemo i ključan za razumijevanje kako se radi denzitometrija i što njeni rezultati znače za vas.
T-skor uspoređuje vašu koštanu gustoću s prosječnom koštanom gustoćom zdrave mlade odrasle osobe (starosti oko 30 godina) istog spola.
To je razdoblje kada kosti dosežu svoju “vršnu koštanu masu”, odnosno, kada su najčvršće. Vrijednosti T-skora tumače se prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO):
- T-skor od -1.0 ili viši: Vaša koštana gustoća je normalna. Rizik od prijeloma je nizak. Čestitamo! 🎉
- T-skor između -1.0 i -2.5: Imate osteopeniju. To znači da je vaša koštana gustoća niža od normalne, ali još uvijek nije dosegla razinu osteoporoze. Ovo je znak upozorenja i poziv na akciju kako biste spriječili daljnji gubitak.
- T-skor od -2.5 ili niži: Imate osteoporozu. Vaša koštana gustoća je značajno smanjena, a rizik od prijeloma je visok. Potrebno je započeti s liječenjem i promjenama životnog stila.
Što nam govori Z-skor?
Z-skor ima drugačiju ulogu. On se ne koristi za dijagnozu osteoporoze kod starijih osoba, već je važniji za mlađe žene (prije menopauze), muškarce mlađe od 50 godina i djecu.
Z-skor uspoređuje vašu koštanu gustoću s prosječnom gustoćom osoba iste dobi, spola i etničke pripadnosti.
Ako je Z-skor značajno niži od prosjeka (obično -2.0 ili niže), to može upućivati na to da postoji neki sekundarni uzrok gubitka koštane mase, osim normalnog starenja. To može biti posljedica određenih lijekova, bolesti ili životnih navika, što zahtijeva daljnju liječničku obradu.
Što je FRAX skor i zašto je bitan?
Vaš liječnik može koristiti i alat nazvan FRAX® (Fracture Risk Assessment Tool). Ovaj alat, razvijen od strane Svjetske zdravstvene organizacije, kombinira vaš rezultat gustoće kostiju s drugim ključnim faktorima rizika kako bi izračunao vaš 10-godišnji postotni rizik od velikog osteoporotičnog prijeloma (kralježnica, podlaktica, rame) i prijeloma kuka. Faktori koje FRAX uzima u obzir uključuju vašu dob, spol, indeks tjelesne mase (BMI), prethodne prijelome, pušenje, konzumaciju alkohola i obiteljsku povijest prijeloma kuka. To omogućuje personaliziraniju procjenu rizika i pomaže u odluci o početku liječenja.
Koje su Prednosti, a Koji su Rizici Denzitometrije?
Kao i svaki medicinski postupak, denzitometrija ima svoje prednosti i određena ograničenja. Srećom, u ovom slučaju, prednosti daleko nadmašuju potencijalne rizike, koji su zaista minimalni.
Glavna prednost: Precizna i rana dijagnoza
Najveća i najočitija prednost denzitometrije je njezina sposobnost da precizno, pouzdano i rano dijagnosticira osteopeniju i osteoporozu. To je jedini test koji može kvantificirati gustoću kostiju i procijeniti rizik od prijeloma prije nego što se on dogodi. Bez ovog testa, dijagnoza bi se često postavljala tek nakon što pacijent doživi bolan i potencijalno onesposobljavajući prijelom. Rano saznanje daje moć prevencije.
Postoji li zračenje i je li opasno? ☢️
Denzitometrija koristi rendgenske zrake, pa je logično pitanje o sigurnosti i izloženosti zračenju. Međutim, važno je naglasiti da je doza zračenja izuzetno niska.
Količina zračenja kojoj ste izloženi tijekom standardne DXA (Dual-energy X-ray absorptiometry) pretrage je manja od količine zračenja koju primite tijekom dužeg avionskog leta. To je otprilike deseti dio zračenja koje primite kod standardnog rendgenskog snimanja prsnog koša. Zbog toga se ovaj test smatra izuzetno sigurnim i može se ponavljati prema preporukama liječnika bez straha od štetnih posljedica.
Ograničenja testa: Što denzitometrija ne može pokazati?
Iako je izvanredan alat, denzitometrija ima i svoja ograničenja. Važno je znati što ona ne može učiniti kako bismo imali realna očekivanja od samog postupka i potpunu sliku o tome kako se radi denzitometrija.
- Ne može otkriti uzrok: Test će vam reći da imate nisku koštanu gustoću, ali neće vam reći zašto. Za otkrivanje uzroka (npr. nedostatak vitamina D, problem sa štitnjačom) potrebne su dodatne pretrage.
- Nije savršena za sve: Kod osoba s teškim artritisom kralježnice, velikim deformitetima ili prethodnim operacijama na kralježnici, rezultati mogu biti manje precizni.
- Ne mjeri kvalitetu kosti: Denzitometrija mjeri gustoću (kvantitetu), ali ne i mikroarhitekturu ili kvalitetu kosti. Dvije osobe s istim T-skorom mogu imati različit rizik od prijeloma ovisno o drugim faktorima.
Kako se Radi Denzitometrija za Različite Dijelove Tijela?
Standardni postupak, poznat kao centralna DXA, fokusira se na kuk i kralježnicu. No, postoje i druge vrste denzitometrije koje se koriste u specifičnim situacijama. Razumijevanje zašto se biraju određena područja pomaže u shvaćanju cjelokupne slike o tome kako se radi denzitometrija.
Zašto se najčešće mjeri gustoća kuka i kralježnice?
Kuk i kralježnica nisu odabrani slučajno. Postoje dva glavna razloga zašto su oni u fokusu:
- Visok rizik od prijeloma: Prijelomi kralježaka i kuka su najozbiljnije posljedice osteoporoze. Prijelom kuka gotovo uvijek zahtijeva operaciju i može dovesti do dugotrajne nepokretnosti i gubitka neovisnosti. Prijelomi kralježaka mogu uzrokovati kroničnu bol, smanjenje visine i pogrbljenost.
- Prediktivna vrijednost: Gustoća kostiju na ovim centralnim mjestima najbolje predviđa rizik od prijeloma i na drugim dijelovima tijela. Ako su vam kuk i kralježnica slabi, velika je vjerojatnost da su i ostale kosti u vašem tijelu također krhke.
Kako se Radi Denzitometrija i Što je periferna denzitometrija (pDXA)?
Periferna denzitometrija je manji, često prijenosni uređaj koji mjeri koštanu gustoću na “perifernim” dijelovima tijela, kao što su:
- Peta (petna kost)
- Ručni zglob
- Prst
Ovi se uređaji često koriste za probir (screening) na javnozdravstvenim akcijama ili u ljekarnama jer su brzi i praktični. Međutim, važno je znati da pDXA nije zamjena za centralnu DXA pretragu. Ako periferni test pokaže nisku koštanu gustoću, liječnik će vas obavezno uputiti na standardnu denzitometriju kuka i kralježnice kako bi se potvrdila dijagnoza i donijela odluka o liječenju.
Učestalost Pregleda: Koliko Često se Ponavlja i Kako se Radi Denzitometrija za Praćenje?
Jednom kada obavite prvu denzitometriju, postavlja se pitanje: kada je vrijeme za sljedeću? Učestalost ponavljanja testa nije ista za sve, već ovisi o vašim početnim rezultatima, dobi i cjelokupnom riziku.
Preporuke temeljene na vašim prvim rezultatima
Općenite smjernice su sljedeće:
- Ako je vaš T-skor normalan (iznad -1.0): Ako nemate drugih značajnih faktora rizika, ponavljanje testa možda neće biti potrebno sljedećih 5 do 10 godina. Vaš liječnik će dati konačnu preporuku.
- Ako imate osteopeniju (T-skor između -1.0 i -2.5): Preporučuje se ponavljanje testa svake 2 do 5 godina. To omogućuje praćenje brzine gubitka koštane mase i pravovremenu intervenciju ako se stanje pogorša.
- Ako imate osteoporozu (T-skor -2.5 ili niži): Kontrolni pregled se obično radi svake 1 do 2 godine. To je ključno kako bi se procijenilo je li propisana terapija (lijekovi) učinkovita u zaustavljanju gubitka ili čak povećanju koštane gustoće.
Kako se radi denzitometrija za praćenje učinkovitosti terapije?
Za pacijente koji su započeli s liječenjem osteoporoze, ponovljena denzitometrija je glavni alat za praćenje uspjeha. Ako se na kontrolnom pregledu nakon godinu ili dvije pokaže da se koštana gustoća stabilizirala ili čak blago povećala, to je jasan znak da terapija djeluje. Ako se, unatoč terapiji, gustoća nastavi smanjivati, liječnik može razmotriti promjenu lijeka ili tražiti druge uzroke gubitka koštane mase.
Život Nakon Dijagnoze: Što Ako Vam Je Gustoća Kostiju Niska?
Dobiti dijagnozu osteopenije ili osteoporoze može biti zabrinjavajuće, ali to nije kraj svijeta. Naprotiv, to je početak vašeg proaktivnog puta prema jačim kostima i sigurnijoj budućnosti. Saznanje kako se radi denzitometrija samo je prvi korak, a nakon njega slijede konkretne akcije. Postoji mnogo toga što možete učiniti, a pristup je najčešće višestruk i uključuje prehranu, vježbanje, promjene životnih navika i, po potrebi, lijekove.
Temelji zdravih kostiju: Prehrana i suplementi 🥦
Kosti su živo tkivo koje se neprestano obnavlja, a za to su mu potrebni gradivni materijali.
- Kalcij: Osnovni mineral za čvrstoću kostiju. Ciljajte na 1000-1200 mg dnevno. Bogati izvori uključuju mlijeko i mliječne proizvode (jogurt, sir), zeleno lisnato povrće (kelj, brokula, raštika), sardine i losos s kostima, tofu i obogaćene namirnice poput soka od naranče i žitnih pahuljica.
- Vitamin D: Ključan je jer pomaže tijelu da apsorbira kalcij. Najbolji izvor je izlaganje sunčevoj svjetlosti (15-20 minuta dnevno), ali ga ima i u masnoj ribi (losos, tuna, skuša) i žumanjku. Često je potrebna i suplementacija, pogotovo u zimskim mjesecima, a preporučena doza je obično 800-1000 IU dnevno.
- Magnezij i vitamin K: Ne zaboravite i na druge važne nutrijente. Magnezij (orašasti plodovi, sjemenke, cjelovite žitarice) i vitamin K (zeleno lisnato povrće) također igraju važnu ulogu u zdravlju kostiju.
Pokrenite se za jače kosti: Koje vježbe odabrati?
Mehanički stres potiče kosti da postanu jače i gušće. Kombinacija različitih vrsta vježbi daje najbolje rezultate.
- Vježbe s opterećenjem: Hodanje, planinarenje, lagano trčanje, ples, penjanje uz stepenice. Bilo koja aktivnost gdje vaše noge i stopala nose težinu vašeg tijela.
- Vježbe snage: Dizanje utega, korištenje elastičnih traka ili vježbe s vlastitom težinom (čučnjevi, sklekovi na zidu). Ove vježbe jačaju mišiće koji podupiru kosti.
- Vježbe ravnoteže i fleksibilnosti: Tai chi, joga i pilates mogu poboljšati vašu ravnotežu i koordinaciju, što direktno smanjuje rizik od padova, koji su glavni uzrok prijeloma.
Medicinska terapija: Kada su lijekovi potrebni?
Ako su promjene životnog stila nedovoljne ili ako je vaš rizik od prijeloma visok, liječnik će vam preporučiti lijekove. Najčešća skupina su bisfosfonati, koji usporavaju rad stanica koje razgrađuju kost. Postoje i druge opcije, poput denosumaba, teriparatida ili hormonalne terapije, a izbor ovisi o vašem specifičnom stanju i zdravstvenoj povijesti. Važno je redovito uzimati terapiju i odlaziti na kontrole.
Zaključak za Kako se Radi Denzitometrija
Briga o zdravlju kostiju je maraton, a ne sprint. Denzitometrija je vaš pouzdan partner na tom putu – kompas koji vam pokazuje gdje se nalazite i u kojem smjeru trebate ići. To je jednostavan, brz i bezbolan pregled koji nudi neprocjenjivo vrijedne informacije. Razumijevanje kako se radi denzitometrija i što njezini rezultati znače osnažuje vas da donesete informirane odluke, surađujete sa svojim liječnikom i aktivno radite na očuvanju snage svojih kostiju. Nemojte čekati prijelom da biste počeli razmišljati o kostima. Budite proaktivni, informirajte se i poduzmite konkretne korake kako biste si osigurali pokretnu, aktivnu i sigurnu budućnost. 💪
FAQ – Kako se Radi Denzitometri
Koliko često bi trebalo raditi denzitometriju za praćenje zdravlja kostiju?
Frekvencija ponavljanja ovisi o početnim rezultatima i rizicima. Ako je T-skor normalan, pregled se može odgoditi na 5-10 godina; kod osteopenije, svakih 2-5 godina; a kod osteoporoze, obično svakih 1-2 godine za praćenje učinkovitosti liječenja.
Koji su najvažniji rezultati denzitometrije i kako ih interpretirati?
Najvažniji rezultati su T-skor i Z-skor. T-skor uspoređuje vašu gustoću kostiju s mladom osobom iste polovice, dok Z-skor uspoređuje s osobama vaše dobi i spola. Vrijednosti T-skora od -1.0 ili više označavaju normalno stanje, između -1.0 i -2.5 ukazuju na osteopeniju, a -2.5 ili niže na osteoporozu.
Je li denzitometrija sigurna i koliko zračenja se koristi?
Denzitometrija koristi vrlo nisku dozu rendgenskih zraka, manju od zračenja koje primamo tijekom avionskog leta ili običnih rendgenskih snimaka, te se smatra potpuno sigurnom za ponavljanje prema preporukama liječnika.
Što je denzitometrija i zašto je važna za vaše zdravlje kostiju?
Denzitometrija je medicinski test koji mjeri gustoću minerala u kostima, što nam daje uvid u njihovu čvrstoću. Ovaj pregled važan je za rano otkrivanje osteoporoze i procjenu rizika od prijeloma, što omogućava pravovremene preventivne mjere.
Kako se radi denzitometrija i što mogu očekivati tijekom postupka?
Tijekom denzitometrije, poseban uređaj koristi niske doze rendgenskih zraka za mjerenje gustoće kostiju na područjima poput kukova i kralježnice. Postupak je brz, bezbolan i ne zahtijeva nikakvu složenu pripremu, a traje obično nekoliko minuta.
