U svijetu rada susrećemo se s različitim vrstama ugovora, a svaki od njih nosi svoja specifična prava i obveze. Dok je ugovor o radu svima dobro poznat, ugovor o djelu često izaziva brojne nedoumice. To je fleksibilan oblik rada koji mnogima služi za dodatnu zaradu ili obavljanje poslova koji ne zahtijevaju stalno zaposlenje. Međutim, postavlja se jedno od najvažnijih pitanja koje muči mnoge izvršitelje, a to je: da li se ugovor o djelu računa u radni staž?
Odgovor na ovo pitanje je ključan za planiranje budućnosti, posebno mirovine. U ovom detaljnom vodiču, razjasnit ćemo jednom zauvijek sve dileme vezane uz ugovor o djelu, doprinose koji se plaćaju i njegov utjecaj, odnosno nedostatak utjecaja, na vaš mirovinski staž. 🧐
Više iz kategorije E-usluge i digitalni identitet:
Kako Provjeriti Radni Staž Preko Interneta
Što je točno ugovor o djelu i po čemu se razlikuje od ugovora o radu?
Prije nego što odgovorimo na glavno pitanje, ključno je razumjeti samu prirodu ugovora o djelu. Mnogi ga pogrešno poistovjećuju s radnim odnosom, što dovodi do zabune. Ugovor o djelu je, pravno gledano, ugovor obveznog prava, a ne radnog prava. To znači da se njime ne zasniva radni odnos.
Glavna svrha ovog ugovora je obavljanje točno određenog, jednokratnog posla koji rezultira konkretnim djelom. Primjerice, pisanje članka, izrada web stranice, krečenje stana, prevođenje teksta ili održavanje jedne radionice. Izvršitelj posla (osoba koja radi) potpuno je samostalan u načinu na koji će obaviti posao. Naručitelj (onaj koji plaća) ne određuje mu radno vrijeme, ne daje mu detaljne upute o svakom koraku i ne nadzire ga na način na koji to radi poslodavac u klasičnom radnom odnosu.
Koje su ključne karakteristike ugovora o djelu?
Da biste lakše prepoznali radi li se o ugovoru o djelu, obratite pozornost na sljedeće karakteristike:
- Fokus na rezultatu, ne na procesu: Naručitelja zanima isključivo konačni rezultat – gotovo djelo. Kako ćete vi doći do tog rezultata, kojim tempom i u koje doba dana, u potpunosti je vaša stvar.
- Samostalnost izvršitelja: Vi sami organizirate svoje vrijeme i način rada. Niste dužni dolaziti u ured od 8 do 16 sati.
- Nema subordinacije: Ne postoji odnos nadređenosti i podređenosti. Naručitelj vam nije šef u klasičnom smislu.
- Jednokratnost posla: Ugovor se sklapa za konkretan, najčešće vremenski ograničen posao. Ne može se koristiti za poslove koji imaju trajan i kontinuiran karakter, jer bi to ukazivalo na prikriveni radni odnos.
Razlike u odnosu na ugovor o radu?
S druge strane, ugovor o radu podrazumijeva potpuno drugačiji set prava i obveza. Radnik koji radi na temelju ugovora o radu ima pravo na:
- Definirano radno vrijeme.
- Plaćeni godišnji odmor.
- Plaćeni dopust i bolovanje.
- Otpremninu u slučaju otkaza pod određenim uvjetima.
- Sva ostala prava iz Zakona o radu i kolektivnog ugovora.
Ništa od navedenog ne odnosi se na osobu koja radi putem ugovora o djelu. Upravo iz tih temeljnih razlika proizlazi i odgovor na pitanje o radnom stažu.
Glavno pitanje: Da li se ugovor o djelu računa u radni staž za mirovinu?
Došli smo do srži problema. Odgovor je jasan, nedvosmislen i zakonski utemeljen: Ne, razdoblje u kojem ste radili na temelju ugovora o djelu ne ulazi i ne računa se u mirovinski staž.
Ovo je informacija koja mnoge iznenadi, pogotovo zato što se na naknadu isplaćenu temeljem ugovora o djelu plaćaju određeni doprinosi, uključujući i onaj za mirovinsko osiguranje. Međutim, ključ je u vrsti i svrsi tih doprinosa. Mirovinski staž, odnosno staž osiguranja potreban za ostvarivanje prava na mirovinu, stječe se isključivo na temelju uplate doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, poznatijeg kao I. stup. Kod ugovora o djelu, taj doprinos se ne uplaćuje.
Stoga, bez obzira na to koliko ste ugovora o djelu sklopili i koliku ste naknadu primili, ti angažmani vam neće dodati ni jedan dan u evidenciju mirovinskog staža.
Doprinosi i prava
Sada se sigurno pitate: “Ako mi ne ide u staž, zašto onda plaćam doprinose i kamo taj novac ide?” To je odlično pitanje, a odgovor leži u strukturi našeg mirovinskog i zdravstvenog sustava.
Kada primate naknadu za obavljeni posao temeljem ugovora o djelu, na taj iznos se obračunavaju i plaćaju sljedeći doprinosi i porezi:
- Doprinos za mirovinsko osiguranje (ukupno 10%):
- II. stup (Obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje): 5% od bruto iznosa.
- Doprinos za zdravstveno osiguranje: 7,5% od bruto iznosa.
- Porez na dohodak i prirez: Nakon što se od bruto iznosa oduzmu plaćeni doprinosi, na ostatak se plaća porez na dohodak po stopi od 20% (plus eventualni prirez, ovisno o mjestu prebivališta).
Kao što vidite, na popisu nema doprinosa za I. stup mirovinskog osiguranja. Upravo je to razlog zašto se ovo razdoblje ne evidentira kao staž.
Zašto plaćanje doprinosa za II. stup ne znači da mi ide radni staž?
Ovo je ključna točka koju treba razumjeti. Naš mirovinski sustav sastoji se od tri stupa:
- I. stup (Generacijska solidarnost): Novac koji današnji radnici uplaćuju u ovaj stup odmah se koristi za isplatu mirovina sadašnjim umirovljenicima. Uvjet za stjecanje prava na mirovinu iz ovog stupa je posjedovanje određenog broja godina mirovinskog staža, koji se stječe isključivo uplatom u ovaj stup.
- II. stup (Individualna kapitalizirana štednja): Novac koji uplaćujete u ovaj stup je vaša osobna, privatna imovina. On se ulaže u obvezni mirovinski fond po vašem izboru i taj novac vas čeka do dana kada odete u mirovinu. On će tada činiti dio vaše mirovine, ali uplate u ovaj stup same po sebi ne stvaraju mirovinski staž.
- III. stup (Dobrovoljna mirovinska štednja): Potpuno dobrovoljna štednja na koju vas država potiče određenim poticajima.
Dakle, iako radom na ugovor o djelu štedite za svoju budućnost u II. stupu, ne ispunjavate uvjet za prikupljanje godina staža koje su potrebne za ostvarivanje prava na starosnu ili prijevremenu mirovinu iz I. stupa.
Ako se ne računa u staž, koje onda koristi imam od rada preko ugovora o djelu?
Iako ne donosi mirovinski staž, ugovor o djelu ima svoje prednosti i može biti vrlo koristan instrument u određenim situacijama.
- Fleksibilnost: Pruža vam potpunu slobodu u organizaciji vremena i načina rada. Idealan je za freelancere, stručnjake koji rade na projektima ili osobe koje žele dodatni posao uz stalno zaposlenje.
- Dodatna zarada: Omogućuje legalan način za ostvarivanje dodatnih prihoda.
- Osobna mirovinska štednja: Kao što smo spomenuli, uplate u II. stup su vaša osobna štednja. Taj novac nije izgubljen; on se oplođuje u mirovinskom fondu i čini dio vašeg ukupnog mirovinskog primanja u budućnosti.
- Zdravstveno osiguranje: Uplatom doprinosa za zdravstveno osiguranje stječete ili održavate status osigurane osobe u sustavu obveznog zdravstvenog osiguranja, što je iznimno važno.
Dakle, ugovor o djelu nije “loš” ugovor, samo je važno biti svjestan njegovih ograničenja. Glavno ograničenje je odgovor na pitanje da li se ugovor o djelu računa u radni staž, a to je da ne ulazi u evidenciju.
Kako mogu biti siguran da mi poslodavac ispravno obračunava ugovor o djelu?
Transparentnost i provjera su ključni. Uvijek inzistirajte na pisanom ugovoru koji jasno definira posao, rok i iznos naknade. Kada vam naručitelj isplati naknadu, on je dužan Poreznoj upravi podnijeti JOPPD obrazac (Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja). Ovaj obrazac je službeni trag o vašem primitku i plaćenim doprinosima. Od naručitelja uvijek možete zatražiti kopiju JOPPD obrasca za vašu evidenciju.
Nadalje, stanje svoje individualne kapitalizirane štednje možete provjeriti. Redovito ćete primati izvješća od svog obveznog mirovinskog fonda (II. stup), a stanje možete provjeriti i putem njihovih online portala. Tako možete vidjeti jesu li uplate od ugovora o djelu zaista sjele na vaš osobni račun.
Gdje mogu pronaći više službenih informacija ?
Za sve detaljne i službene informacije, uvijek je najbolje konzultirati primarne izvore. Najpouzdaniji izvor za sva porezna pitanja i pitanja doprinosa u Republici Hrvatskoj je Porezna uprava. Na njihovim službenim stranicama možete pronaći sve zakone, pravilnike i objašnjenja vezana uz različite vrste dohotka. Za više informacija, posjetite službenu stranicu Porezne uprave. Također, za pitanja vezana uz mirovinski sustav, relevantne informacije pruža i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.
Zaključno, pitanje da li se ugovor o djelu računa u radni staž ima jasan i konačan odgovor – ne. Važno je to znati kako biste mogli donositi informirane odluke o svojoj karijeri i financijskoj budućnosti. Iako ne gradi staž, ugovor o djelu je koristan alat za fleksibilan rad i dodatnu zaradu, uz uvjet da ste svjesni svih njegovih karakteristika. 👍
Često postavljena pitanja – Da Li se Ugovor o Djelu Računa u Radni Staž
Gdje mogu pronaći službene informacije o utjecaju ugovora o djelu na radni staž?
Službene informacije mogu se pronaći na stranicama Porezne uprave i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, gdje su dostupni zakoni, pravilnici i objašnjenja o vrstama dohotka i doprinosima.
Zašto plaćanje doprinosa za II. stup ne znači da mi ide radni staž?
Doprinosi za II. stup su privatna štednja i ne utječu na stjecanje godišta staža za mirovinu, jer se staž za I. stup stječe uplatom doprinosa u taj stup, a to kod ugovora o djelu ne dogodilo.
Ako se ugovor o djelu ne računa u radni staž, što od koristi imam od takvog rada?
Rad preko ugovora o djelu pruža fleksibilnost, mogućnost zarade, osobnu štednju u II. stupu, te osigurava zdravstveno osiguranje, ali ne pridonosi stjecanju radnog staža.
Koje su glavne razlike između ugovora o radu i ugovora o djelu?
Ugovor o radu podrazumijeva stalni radni odnos s definiranom radnim vremenom, godišnjim odmorom, bolovanjem i ostalim pravima, dok je ugovor o djelu usmjeren na izvršenje točno određenog, jednokratnog posla bez subordinacije i bez trajnog radnog odnosa.
