Vjerojatno ste ih vidjeli. Subotnje je jutro, a dvoje uredno odjevenih ljudi prilazi vašim vratima s torbom punom literature. Ili stoje u centru grada pokraj stalka s časopisima “Stražarska kula” i “Probudite se!”. Mnogima od nas to je jedina slika koju imamo o Jehovinim svjedocima. Međutim, iza te fasade propovijedanja krije se cijeli jedan svijet uvjerenja, pravila i životnog stila koji je često neshvaćen. Stoga se postavlja pitanje, kako žive Jehovini svjedoci kada nisu na našim vratima? Kako izgleda njihov dan, njihova obitelj, njihova zajednica?
Sjećam se jednog takvog subotnjeg jutra. Bio sam tinejdžer, pomalo ciničan i spreman na brzu odbijenicu. No, umjesto nametljivosti, dočekao me miran i pristojan razgovor. Nisu pokušavali preobratiti me na silu, već su postavili pitanje i ponudili literaturu. Taj kratki susret potaknuo je moju znatiželju. Shvatio sam da o njima znam vrlo malo, a ono što mislim da znam uglavnom se temelji na predrasudama. Ovaj članak je rezultat te znatiželje – pokušaj da se zaviri iza zatvorenih vrata i na jedan iskren i informativan način istraži njihov život, od temeljnih vjerovanja do svakodnevnih praksi koje oblikuju svaki aspekt njihovog postojanja.
Ključne Informacije
- Vjerovanja: Jehovini svjedoci su kršćanska denominacija koja svoje učenje temelji isključivo na Bibliji. Ne vjeruju u Trojstvo, pakao kao mjesto mučenja ni besmrtnost duše.
- Životni Stil: Njihov život je visoko strukturiran oko vjerskih aktivnosti, uključujući redovite sastanke, osobno proučavanje Biblije i javno propovijedanje.
- Odbijanje Praksi: Ne slave rođendane, Božić, Uskrs i druge blagdane koje smatraju poganskog porijekla. Također, odbijaju transfuziju krvi iz biblijskih razloga.
- Zajednica: Imaju snažan osjećaj zajedništva i međusobne podrške unutar svojih skupština, ali prakticiraju i isključenje bivših članova koji se ne pridržavaju njihovih moralnih standarda.
- Financiranje: Organizacija se financira isključivo dobrovoljnim prilozima. Nema desetine niti se na sastancima skuplja novac.
Tko su zapravo Jehovini svjedoci?
Prije nego što uronimo u njihov način života, važno je razumjeti tko su oni. Iako ih mnogi smatraju modernim pokretom, Jehovini svjedoci svoje korijene vide u ranom kršćanstvu, nastojeći živjeti po uzoru na prve Isusove učenike. Formalno, suvremeni pokret je započeo krajem 19. stoljeća u Sjedinjenim Američkim Državama, okupljen oko grupe Istraživača Biblije koje je vodio Charles Taze Russell.
Oni sebe smatraju kršćanima, ali se u mnogočemu razlikuju od katoličanstva, pravoslavlja i protestantizma. Njihovo službeno ime, Jehovini svjedoci, usvojeno je 1931. godine i temelji se na biblijskom retku iz Izaije 43:10, gdje Bog kaže: “Vi ste moji svjedoci”. To ime odražava njihovu središnju misiju: svjedočiti o Božjem imenu, Jehova, i njegovom naumu za čovječanstvo. Njihova organizacija je globalna, s milijunima aktivnih članova u gotovo svakoj zemlji na svijetu, a sva njihova literatura i učenja su uniformni, bez obzira na kulturu ili jezik.
U što točno vjeruju Jehovini svjedoci?
Da bismo shvatili zašto žive na određeni način, moramo prvo razumjeti stupove njihove vjere. Njihova uvjerenja izravno oblikuju njihove svakodnevne odluke, od medicinskih izbora do načina na koji provode slobodno vrijeme.
Zašto ne koriste križ u svom bogoštovlju?
Jedna od prvih stvari koju ćete primijetiti jest odsutnost križa na njihovim Dvoranama Kraljevstva ili u njihovoj literaturi. To nije slučajno. Jehovini svjedoci vjeruju da Isus nije umro na križu, već na uspravnom stupu (na grčkom stauros). Svoje uvjerenje temelje na lingvističkoj analizi grčke riječi koja se u Bibliji koristi za opis instrumenta na kojem je Isus pogubljen. Nadalje, smatraju da je križ postao simbolom kršćanstva tek stoljećima nakon Krista i da ima poganske korijene. Čak i da je umro na križu, oni smatraju da bi bilo neispravno obožavati oruđe kojim je njihov spasitelj pogubljen, uspoređujući to s ljubljenjem oružja kojim je ubijena voljena osoba.
Kako gledaju na Boga i Isusa?
Ovo je ključna točka razdvajanja od tradicionalnog kršćanstva. Jehovini svjedoci ne vjeruju u Trojstvo. Za njih postoji samo jedan svemogući Bog, čije je ime Jehova. Isusa Krista iznimno poštuju kao Božjeg Sina, Spasitelja i Kralja Božjeg Kraljevstva, ali ga ne smatraju jednakim Bogu. Vjeruju da je Isus bio prvo Božje stvorenje, “početak Božjih djela stvaranja”, i da je preko njega Bog stvorio sve ostalo. On je podređen Ocu i služi kao posrednik između Boga i ljudi. Zbog toga se mole isključivo Jehovi Bogu, ali u Isusovo ime.
Što misle o kraju svijeta?
Pojam “kraj svijeta” često se povezuje s Jehovinim svjedocima, ali njihovo viđenje se razlikuje od popularnih katastrofičnih scenarija. Oni ne vjeruju da će planet Zemlja biti uništen vatrom. Umjesto toga, vjeruju u Harmagedon (Armagedon), koji vide kao Božji rat protiv zla i korumpiranih ljudskih sustava. Prema njihovom učenju, Bog će intervenirati kako bi očistio Zemlju od zla, uklonio ljudske vlasti i uspostavio svoje Kraljevstvo. Oni koji prežive Harmagedon, zajedno s uskrsnulima, imat će priliku živjeti vječno u Raju na obnovljenoj Zemlji. Dakle, za njih Harmagedon nije kraj planeta, već početak novog, pravednog svijeta.
Kako izgleda svakodnevni život jednog Jehovinog svjedoka?
Život prosječnog Jehovinog svjedoka je discipliniran i svrhovit. Njihova vjera nije samo nešto što prakticiraju jednom tjedno; ona prožima svaki aspekt njihovog postojanja. Od jutra do večeri, njihove aktivnosti su usmjerene na služenje Bogu i život u skladu s onim što vjeruju da su biblijska načela.
Sjećam se razgovora s onim parom na mojim vratima. Muškarac mi je objasnio da je subotnje jutro, vrijeme kada većina ljudi odmara ili obavlja kupovinu, za njih prilika da razgovaraju sa susjedima. Nije to bio posao ili obveza u negativnom smislu; iz njegovog glasa osjetila se iskrena želja da podijeli nešto što smatra vrijednim. To mi je dalo naslutiti da njihov život nije vođen samo pravilima, već i dubokim osobnim uvjerenjem.
Koliko često idu na sastanke?
Zajednica igra ogromnu ulogu u njihovom životu. Jehovini svjedoci se sastaju dvaput tjedno u svojim bogomoljama, koje nazivaju Dvorane Kraljevstva. Ovi sastanci nisu ispunjeni emocionalnim ritualima ili karizmatičnim propovijedima. Umjesto toga, oni su strukturirani kao interaktivni studij Biblije. Jedan sastanak tijekom tjedna fokusiran je na poboljšanje vještina poučavanja i javnog govorenja, dok je vikend sastanak usmjeren na proučavanje određenih biblijskih tema, obično kroz časopis “Stražarska kula”. Svi prisutni, uključujući djecu, potiču se na sudjelovanje, komentiranje i čitanje redaka. Svrha ovih sastanaka je duhovna pouka, ohrabrenje i druženje sa suvjernicima.
Zašto idu od vrata do vrata?
Služba propovijedanja je vjerojatno najprepoznatljivija aktivnost Jehovinih svjedoka. Oni vjeruju da im je Isus dao zapovijed da “propovijedaju dobru vijest o Kraljevstvu po cijelom svijetu”. Metodu od vrata do vrata vide kao slijeđenje primjera apostola iz prvog stoljeća. To za njih nije samo način pridobivanja novih članova, već i čin poslušnosti Bogu i izraz ljubavi prema bližnjima. Oni iskreno vjeruju da poruka koju nose može ljudima spasiti život. Stoga, bez obzira na vremenske uvjete ili reakcije ljudi, ustraju u toj aktivnosti. Svaki član koji je fizički sposoban sudjeluje u nekom obliku propovijedanja, bilo da je to od vrata do vrata, na javnim mjestima ili neformalno s kolegama i prijateljima.
Kakav je obiteljski život unutar zajednice?
Obitelj je temelj zajednice Jehovinih svjedoka. Biblijski principi se primjenjuju na sve obiteljske odnose. Muževi se potiču da vole svoje žene kao svoja tijela i da preuzmu vodstvo u duhovnim stvarima. Žene se potiču da budu vjerne i da poštuju svoje muževe. Brak se smatra svetom, doživotnom zajednicom, a razvod je dopušten samo u slučaju preljuba.
U mom susjedstvu živi jedna obitelj Jehovinih svjedoka. Često sam ih viđao kako zajedno idu u šetnju ili rade u vrtu. Ono što me uvijek impresioniralo jest smirenost i poštovanje koje je vladalo među njima. Djeca su bila pristojna, ne na uštogljen način, već na način koji je odavao osjećaj sigurnosti i ljubavi. Nikada nisam čuo povišene tonove. Njihov obiteljski život, barem izvana, djelovao je kao oaza mira i reda, što je u današnjem užurbanom svijetu rijetkost.
Kako odgajaju svoju djecu?
Odgoj djece je prioritet. Roditelji Jehovini svjedoci vjeruju da imaju božansku odgovornost poučavati svoju djecu biblijskim načelima od najranije dobi. To čine kroz redovito “obiteljsko proučavanje”, gdje jednom tjedno zajedno proučavaju Bibliju i drugu vjersku literaturu na način prilagođen uzrastu djece. Cilj nije samo prenijeti znanje, već usaditi duboke moralne vrijednosti:
- Iskrenost
- Marljivost
- Poštovanje prema starijima
- Ljubaznost prema svima
Djeca se uče da budu poslušna roditeljima i da se klone ponašanja koje Biblija osuđuje, poput laganja, krađe ili nemorala. Od malih nogu ih se uključuje u vjerske aktivnosti, vodeći ih na sastanke i u službu propovijedanja, kako bi vjera postala njihov vlastiti, a ne samo nametnuti, izbor.
Mogu li se družiti s ljudima izvan svoje vjere?
Ovo je često pitanje i izvor mnogih zabluda. Jehovini svjedoci nisu izolirani od svijeta. Oni rade, idu u školu i imaju susjede koji nisu njihove vjere. Ljubazni su i otvoreni prema svima. Međutim, Biblija ih upozorava na “loše društvo”. Stoga, pri odabiru bliskih prijatelja, vrlo su oprezni. Oni će izbjegavati blisko druženje s ljudima koji bi mogli imati negativan utjecaj na njihovu duhovnost ili moral – ljude koji su nepošteni, nasilni ili vode nemoralan život. To ne znači da su neprijateljski raspoloženi prema drugima, već da biraju prijatelje koji dijele slične vrijednosti.
Zašto Jehovini svjedoci ne slave rođendane i blagdane?
Odluka da ne sudjeluju u proslavama koje su drugima uobičajene jedan je od najpoznatijih aspekata njihovog života. Ta odluka nije donesena da bi bili drugačiji, već se temelji na njihovom tumačenju Biblije i povijesti.
Što je sporno s rođendanima?
Za Jehovine svjedoke, ključni razlog za neslavljenje rođendana leži u Bibliji. U cijelom Svetom pismu spominju se samo dvije rođendanske proslave, i obje su povezane s negativnim događajima i poganima – rođendan egipatskog faraona na kojem je pekar pogubljen i rođendan Heroda Antipe na kojem je Ivan Krstitelj obezglavljen. Osim toga, oni ističu da rani kršćani nisu slavili rođendane. Vjeruju da je ta praksa povezana s poganskim vjerovanjima i astrologijom, gdje se velika važnost pridavala danu rođenja. Umjesto da slave dan rođenja, oni se fokusiraju na život koji vode svaki dan i na uspomenu na Isusovu smrt.
A Božić i Uskrs?
Slično kao i s rođendanima, Jehovini svjedoci ne slave Božić i Uskrs jer smatraju da ti blagdani nemaju biblijski temelj, već poganske korijene. Oni ističu da Biblija ne navodi točan datum Isusovog rođenja i da se proslava 25. prosinca poklapa s rimskim poganskim festivalom posvećenim bogu sunca. Smatraju da su mnogi božićni običaji – poput božićnog drvca, imele i Djeda Mraza – preuzeti iz nekršćanskih tradicija. Isto vrijedi i za Uskrs, čiji su simboli poput zečeva i jaja povezani s drevnim obredima plodnosti.
Umjesto ovih blagdana, Jehovini svjedoci svake godine obilježavaju samo jedan događaj: Spomen-svečanost povodom smrti Isusa Krista, poznatu kao Gospodinova večera, i to na datum koji odgovara 14. nisanu po biblijskom kalendaru.
Koje su kontroverze i zablude koje ih prate?
Kao i svaka manjinska vjerska skupina, Jehovini svjedoci su često meta kontroverzi. Neke od njihovih praksi su drugima teško razumljive i dovode do ozbiljnih kritika.
Zašto odbijaju transfuziju krvi?
Ovo je vjerojatno najkontroverznije uvjerenje. Jehovini svjedoci čvrsto vjeruju da Biblija zapovijeda kršćanima da se “uzdržavaju od krvi” (Djela apostolska 15:29). Ovu zapovijed shvaćaju jednako ozbiljno kao i zapovijedi protiv krađe ili preljuba. Za njih, krv predstavlja život i pripada isključivo Bogu. Stoga, odbijaju transfuziju pune krvi, kao i njenih glavnih komponenata (crvenih i bijelih krvnih stanica, pločica i plazme). Međutim, važno je naglasiti da oni ne odbijaju medicinsku skrb.
Naprotiv, traže najbolju moguću njegu za sebe i svoju djecu te prihvaćaju širok spektar alternativnih medicinskih postupaka poznatih kao beskrvna kirurgija. Mnogi Jehovini svjedoci nose karticu s uputama koju daju liječnicima u hitnim slučajevima, objašnjavajući svoj stav i želju za alternativnim liječenjem.
Je li istina da izbjegavaju bivše članove?
Da, ova praksa postoji i naziva se “isključenje”. Jehovin svjedok može biti isključen iz skupštine ako počini težak grijeh (poput preljuba, krađe ili pijanstva) i ne pokaže iskreno kajanje. Nakon isključenja, članovi skupštine, uključujući članove obitelji koji žive u drugom kućanstvu, prekidaju duhovno i većinu društvenog kontakta s tom osobom. Iako se ovo čini ekstremnim, oni to vide kao biblijsku mjeru koja ima trostruku svrhu:
- Čuva čistoću skupštine od lošeg utjecaja.
- Štiti ugled zajednice.
- Može potaknuti isključenog pojedinca da se pokaje i vrati. Oni vjeruju da je to čin ljubavi, iako je vrlo bolan, jer može pomoći osobi da se vrati na ispravan put. Vrata za povratak su uvijek otvorena onima koji se iskreno pokaju.
Kako se financira njihova organizacija?
U svijetu gdje su mnoge religije povezane s bogatstvom i financijskim skandalima, model financiranja Jehovinih svjedoka je jedinstven. Cjelokupna njihova globalna aktivnost – od tiskanja literature i Biblija na stotinama jezika do izgradnje i održavanja Dvorana Kraljevstva i podružnica – financira se isključivo dobrovoljnim prilozima. Na njihovim sastancima nikada nećete vidjeti da se skuplja milodar ili da se prosljeđuje pladanj za novac. Umjesto toga, u Dvoranama Kraljevstva postoje diskretno postavljene kutije za priloge u koje svatko može ubaciti donaciju ako to želi i može. Nitko ne zna tko koliko prilaže. Oni čvrsto vjeruju u načelo iz Biblije da “Bog voli veselog darovatelja” i da davanje treba biti od srca, a ne pod prisilom.
Zaključak: Život posvećen uvjerenju
Kada se sve zbroji, kako žive Jehovini svjedoci? Njihov život je dosljedan, discipliniran i u potpunosti podređen njihovoj interpretaciji Biblije. To je život koji zahtijeva odricanje od mnogo toga što ostatak svijeta uzima zdravo za gotovo, od rođendanskih torti do određenih medicinskih postupaka. Za neke, to može izgledati kao život pun ograničenja. Za njih, to je život ispunjen smislom, svrhom i nadom u vječnu budućnost u Raju na Zemlji.
Moja početna znatiželja, potaknuta jednim kratkim susretom na vratima, odvela me na putovanje razumijevanja jedne kompleksne i često pogrešno shvaćene zajednice. Iako se možda ne slažemo s njihovim uvjerenjima, teško je ne primijetiti predanost i iskrenost koja stoji iza njihovog načina života. To je podsjetnik da se iza svake etikete i stereotipa nalaze stvarni ljudi s dubokim uvjerenjima, koji, kao i svi mi, pokušavaju pronaći svoj put kroz život.
Često postavljena pitanja za Kako Žive Jehovini Svjedoci
Zbog čega Jehovini svjedoci ne slave rođendane, Božić i Uskrs?
Smataju da ti blagdani imaju poganske korijene i nisu biblijski potvrđeni, zbog čega ih ne slave, a umjesto toga obilježavaju Spomen-svečanost, dan Isusove smrti.
Kako odgajaju svoju djecu i kakav je njihov obiteljski život?
Odgajaju djecu s biblijskim načelima, uključujući redovne obiteljske proučavanja i druženje u skladu s moralnim vrijednostima, uz fokus na ljubav, poštivanje i poslušnost.
Zašto Jehovini svjedoci odbijaju transfuziju krvi?
Vjeruju da Biblija zapovijeda da se od krvi uzdržavaju jer krv predstavlja život i pripada Bogu, no ne odbijaju medicinsku skrb ili alternativne, beskrvne medicinske postupke.
Koja su temeljna vjerovanja Jehovinih svjedoka?
Vjeruju u Jedinog pravog Boga, Jehovu, ne prihvaćaju Trojstvo, ne slave božićne i uskrsne blagdane, ne koriste križ i vjeruju u Božji kraj svijeta kroz Harmagedon, a Isusa smatraju Božjim Sinom, ali ne i jednakim Bogu.
