Otkucaji Srca | Normalan Puls U Mirovanju I Visoki Otkucaji

Čujete li to? Onaj tihi, ritmični zvuk u pozadini vašeg života? Ne, ne mislim na promet vani. Govorim o onom najintimnijem bubnjanju – vašim vlastitim otkucajima srca. To je onaj stalni, ritmični podsjetnik da smo živi, motor koji pumpa život kroz naše vene, a opet, o njemu rijetko razmišljamo. Barem ne dok ne počne raditi nešto… čudno. Možda osjetite kako “preskače” nakon previše kave ili kako “lupa kao ludo” prije važnog sastanka. Odjednom, taj pouzdani ritam postaje centar naše pažnje. Razumijevanje što su ti otkucaji srca, što je normalno, a što nije, nije samo medicinska znatiželja. To je temelj brige o sebi.

Više iz kategorije UČENJE

Aktivni Ugljen

Ketonal

Ključne Informacije

• Što je Puls? Otkucaji srca (ili puls) predstavljaju broj koliko puta se vaše srce stisne (kontrahira) u jednoj minuti. To je vitalni pokazatelj zdravlja.
• Normalan Puls u Mirovanju: Za većinu odraslih osoba, zdravi raspon pulsa u mirovanju je između 60 i 100 otkucaja u minuti (bpm).
• Visoki Otkucaji (Tahikardija): Puls u mirovanju koji je stalno iznad 100 bpm. To može biti privremeno (stres, kava, vježba) ili znak ozbiljnijeg stanja.
• Niski Otkucaji (Bradikardija): Puls u mirovanju ispod 60 bpm. Kod sportaša je to često znak izvrsne kondicije, ali ako je popraćen simptomima (vrtoglavica, umor), zahtijeva provjeru.
• Individualnost je Ključ: Vaš “normalan” puls ovisi o godinama, kondiciji, stresu, lijekovima i mnogim drugim faktorima. Važniji su trendovi i nagle promjene od jedne jedine brojke.

Što su zapravo ti “otkucaji srca” koje stalno spominjemo?

Kada kažemo “otkucaji srca”, većina nas zamisli onaj “bum-bum” zvuk. I nismo daleko od istine. Ali što se točno događa? U suštini, vaše srce je nevjerojatno učinkovita mišićna pumpa. Svaki otkucaj je kompleksan događaj koji počinje sićušnim električnim impulsom. Taj impuls putuje kroz srce i tjera njegove komore da se stisnu u savršeno koordiniranom plesu. Prvo se stisnu gornje komore (atriji), puneći donje komore (ventrikle) krvlju. Trenutak kasnije, ventrikli se snažno stisnu i izbacuju tu krv – jednu turu u pluća po svježi kisik, a drugu u ostatak tijela da ga nahrani.

Ono što mi osjećamo kao “puls” na zapešću ili vratu zapravo nije sam otkucaj, već udarni val krvi koji se širi arterijama nakon tog snažnog stiskanja. Dakle, frekvencija pulsa izravno odgovara frekvenciji otkucaja srca. To je vitalni znak. Poput brojača okretaja na motoru automobila, on nam govori koliko naporno naš motor radi u datom trenutku.

Kako da uopće znam koji je moj normalan puls u mirovanju?

Ovo je vjerojatno najvažnija brojka koju možete znati o svom srcu. “Puls u mirovanju” je, kao što ime kaže, broj otkucaja vašeg srca dok se potpuno odmarate. To znači da niste upravo potrčali za autobusom, popili dupli espresso ili se svađali na telefonu. To je vaš osnovni pogon. Najbolje ga je mjeriti ujutro, odmah nakon buđenja, čak i prije nego što ustanete iz kreveta.

To je vaša “početna postavka”. Upravo ta brojka daje liječnicima (i vama) uvid u to koliko je vaše srce učinkovito. Slabije, manje učinkovito srce mora kucati češće da bi obavilo isti posao, dok snažno, trenirano srce može s manje otkucaja pumpati istu količinu krvi.

Koje su “normalne” brojke za odrasle?

Medicina voli raspone, pa tako i ovdje. Za većinu zdravih odraslih osoba, normalan puls u mirovanju kreće se između 60 i 100 otkucaja u minuti (bpm). Da, to je prilično širok raspon. Gdje se vi nalazite unutar tog spektra ovisi o gomili faktora. Netko tko je genetski skloniji nižem pulsu i u dobroj je formi može imati puls od 62 i to je sjajno. Netko drugi tko je pod stresom, pije više kave i manje se kreće, može imati puls 95, što je tehnički još uvijek “normalno”, ali definitivno na višoj granici.

Ono što je bitno shvatiti jest da niži puls u mirovanju (unutar ovog raspona) općenito ukazuje na bolju kardiovaskularnu kondiciju i učinkovitiji rad srca. Ako vaše srce kuca 65 puta u minuti, to je značajno manja “kilometraža” i trošenje tijekom dana, tjedna i godine nego da kuca 95 puta. Zato je praćenje trenda – da li se vaš puls u mirovanju s vremenom smanjuje ili povećava – puno korisnije od mjerenja jedne jedine brojke.

Zašto je moj puls niži/viši od prijateljevog, iako smo isto godište?

Ovo je pitanje koje čujem stalno. Sjedite s prijateljem, obojica imate 35 godina, i iz zabave usporedite brojke na pametnim satovima. Njegov je 58, vaš 78. Panika? Apsolutno ne. Individualna varijacija je kralj. Prvo i najočitije: kondicija. Srce je mišić. Kao i svaki mišić, vježbanjem jača.

Sjećam se kad sam počeo trenirati za svoj prvi polumaraton. U početku su mi otkucaji srca u mirovanju bili, recimo, prosječnih 75. Nakon šest mjeseci redovitog trčanja, doslovno sam gledao kako se ta brojka smanjuje. Spustila se na 62. Bio sam fasciniran. Moje srce nije trebalo raditi tako naporno u mirovanju jer je svakim otkucajem postalo snažnije i izbacivalo više krvi. Profesionalni sportaši, poput biciklista, mogu imati puls u mirovanju i ispod 40!

Osim kondicije, tu su i genetika (nešto na što ne možemo utjecati), veličina tijela, lijekovi koje možda uzimate (beta-blokatori, na primjer, usporavaju puls), pa čak i razina hidratacije ili temperatura sobe u kojoj spavate. Dakle, nemojte se uspoređivati. Uspoređujte sebe sa sobom od jučer.

Kako si najtočnije mogu sam izmjeriti puls?

Prije nego što počnemo brinuti o brojkama, moramo biti sigurni da ih pravilno mjerimo. Srećom, nije vam potreban stetoskop i doktorska kuta. Imate dva savršeno dobra alata na vlastitom tijelu: prste i sat. Naravno, tu su i moderni gadgeti, ali krenimo od osnova koje nikad ne zakazuju.

Stara škola: Mjerenje prstima (i zašto ne palcem!)

Ovo je klasična i iznenađujuće precizna metoda. Najbolja mjesta za “hvatanje” pulsa su ona gdje velike arterije prolaze blizu površine kože. To su:

1. Radijalna arterija (zapešće): Ispružite dlan jedne ruke prema gore. S dva prsta (kažiprst i srednji) druge ruke lagano pritisnite unutarnju stranu zapešća, odmah ispod baze palca. Pomalo pomičite prste dok ne osjetite jasan ritam.
2. Karotidna arterija (vrat): Postavite ista dva prsta sa strane vrata, odmah ispod čeljusti, pored dušnika. Budite nježni; prejak pritisak ovdje može zapravo usporiti srce.

Važna napomena: Nikada ne mjerite puls palcem! Zašto? Zato što vaš palac ima vlastitu, prilično snažnu arteriju i mogli biste na kraju brojati vlastiti puls u palcu umjesto onoga na zapešću.

Kada uhvatite ritam, pogledajte na sat. Najjednostavnije je brojati otkucaje 30 sekundi i pomnožiti s dva. Ili, za još bržu provjeru, brojite 15 sekundi i pomnožite s četiri. Ako mjerite puls u mirovanju, važno je da ste prije toga sjedili mirno barem pet minuta.

A što je s pametnim satovima i fitness narukvicama?

Živimo u eri gadgeta i oni su, moram priznati, postali nevjerojatno korisni. Većina pametnih satova i fitness narukvica koristi tehnologiju zvanu fotopletizmografija (PPG). Zvuči komplicirano, ali princip je jednostavan. Sa stražnje strane sata bljeskaju zelena LED svjetla. To svjetlo prodire u vašu kožu, a senzor mjeri koliko se svjetla odbija natrag. Krv je crvena, što znači da upija zeleno svjetlo. Sa svakim otkucajem srca, više krvi prođe kroz vaše žile, pa se više zelenog svjetla upije. Između otkucaja, upije se manje. Sat te sitne promjene u refleksiji pretvara u broj otkucaja srca.

Koliko su točni? Za mjerenje pulsa u mirovanju i tijekom stabilne aktivnosti (poput hodanja ili laganog trčanja), postali su vrlo pouzdani. Mogu malo “štucati” kod naglih promjena (intervalni treninzi) ili ako sat nije dobro pričvršćen. Njihova najveća prednost nije savršena točnost u sekundi, već mogućnost praćenja 24/7. Oni vam daju uvid u trendove – kako vam se puls ponaša dok spavate, dok radite, dok ste pod stresom. To je nešto što ručno mjerenje jednostavno ne može pružiti.

Srce mi “lupa kao ludo”. Kada su visoki otkucaji srca razlog za paniku?

Onaj osjećaj kad vam srce doslovno “bubnja” u prsima, vratu ili ušima. Zovemo to palpitacije. A kada je taj osjećaj popraćen i visokom brojkom na satu, to nazivamo tahikardija – stručni izraz za otkucaje srca brže od 100 u minuti u mirovanju. Prva stvar koju treba reći jest: nemojte odmah paničariti. Panika, ironično, samo dodatno diže puls. Većinu vremena, postoji sasvim benigno objašnjenje zašto vam je srce odlučilo odraditi sprint.

Naravno, visoki otkucaji srca su normalni i poželjni tijekom vježbanja. To je način na koji tijelo doprema više kisika mišićima. Ali što kad sjedite na kauču, a srce vam radi kao da trčite maraton?

Je li to samo kava ili nešto ozbiljnije?

Postoji cijeli popis uobičajenih “krivaca” koji mogu privremeno ubrzati vaše srce. Najčešći su:

• Stimulansi: Kofein je najočitiji. Taj dupli espresso? Da, on je osumnjičenik broj jedan. Ali tu su i nikotin (cigarete ili vape) i neki lijekovi, poput dekongestiva za prehladu.
• Stres i emocije: Anksioznost, strah, uzbuđenje. Vaše tijelo ne razlikuje prijetnju “rok na poslu me ubija” od prijetnje “lav me lovi”. U oba slučaja, oslobađa adrenalin, pripremajući vas za “borbu ili bijeg”, a to uključuje i ubrzavanje pumpe.
• Dehidracija: Ovo mnogi zaboravljaju. Kad ste dehidrirani, volumen krvi se smanjuje. Krv postaje gušća, a srce mora raditi brže i jače da bi tu gušću tekućinu proguralo kroz sustav.
• Vrućica: Povišena tjelesna temperatura prirodno ubrzava metabolizam i puls.

Imao sam jedan ludi tjedan na poslu, rokovi su me stiskali sa svih strana. Živio sam doslovno na kavi i spavao možda četiri sata dnevno. Jedne večeri, dok sam konačno sjedio i pokušavao se opustiti, osjetio sam da mi srce ne samo da juri, nego doslovno “preskače” i trza se. Bilo je užasno neugodno. Izmjerio sam puls, bio je 115. U mirovanju! Shvatio sam da je to alarm. Sljedeći dan sam drastično smanjio kavu, natjerao se na kratke šetnje za pauzu i pio litre vode. Situacija se smirila za dan-dva. Tijelo mi je vrlo jasno poručilo “hej, dosta je”.

Kada “visoko” postaje “opasno”?

Privremena tahikardija zbog stresa ili kave obično nije opasna. Ali, visoki otkucaji srca postaju problem kada su:

1. Konstantni: Ako vam je puls u mirovanju stalno iznad 100, bez očitog razloga, to je znak da se nešto događa. To može biti znak anemije, problema sa štitnjačom (hipertireoza) ili nekog temeljnog srčanog problema.
2. Povezani s drugim simptomima: Ovo je ključno. Ako visoki otkucaji srca dolaze u paketu s vrtoglavicom, otežanim disanjem, boli u prsima, osjećajem da ćete se onesvijestiti, to je hitan slučaj. Ne čekajte. Odmah potražite liječničku pomoć.
3. Nepravilni: Ako srce ne samo da lupa brzo, nego lupa i kaotično, nepravilno (kao da bubnjar svira bez ritma), to može biti znak aritmije poput fibrilacije atrija, stanja koje značajno povećava rizik od moždanog udara i zahtijeva liječenje.

A što ako su moji otkucaji srca prespori? Je li to uvijek dobar znak?

U svijetu fitnessa, niski otkucaji srca su poput medalje. Nose se s ponosom. I kao što smo rekli, puls ispod 60 u minuti (stanje koje se zove bradikardija) često jest znak izvrsne kondicije. Snažno, atletsko srce je toliko učinkovito da mu je u mirovanju dovoljno 50, pa čak i 45 otkucaja da opskrbi tijelo svime što mu treba. To je “dobra” bradikardija.

Međutim, spor puls nije uvijek priča o uspjehu. Ponekad, puls može biti spor iz problematičnih razloga. To se događa kada električni sustav srca, koji daje impulse za otkucaje, počne zakazivati. To može biti zbog starenja, oštećenja srčanog tkiva ili određenih lijekova.

Puls 50: Jesam li sportaš ili…?

Kako onda razlikovati “sportsko srce” od “problematičnog srca”? Ključna riječ je: simptomi.

Ako imate puls 52, a osjećate se sjajno, puni ste energije i redovito vježbate – čestitam, vjerojatno ste u odličnoj formi. Vaše tijelo vam govori da je sve u redu.

S druge strane, ako imate puls 52 (ili 48, ili čak 58) i stalno se osjećate umorno, imate vrtoglavice (posebno kod ustajanja), nedostatak zraka pri najmanjem naporu, osjećate se ošamućeno ili se čak onesvijestite – to je “loša” bradikardija. To znači da vaše srce, iako kuca sporo, ne uspijeva ispumpati dovoljno krvi bogate kisikom do mozga i ostatka tijela. To je stanje koje zahtijeva ozbiljnu liječničku procjenu. Ponekad rješenje može biti promjena terapije (ako lijekovi uzrokuju problem), a ponekad je potreban i srčani stimulator (pacemaker) da bi srce održalo adekvatan ritam.

Koji sve faktori u mom danu “petljaju” po mojim otkucajima srca?

Vaš puls nije fiksna brojka; on je dinamičan i neprestano reagira na unutarnje i vanjske podražaje. To je kao osjetljivi seizmograf vašeg tijela. Doslovno deseci stvari tijekom dana mogu ga gurnuti gore ili dolje. Neki su očiti, ali neki bi vas mogli iznenaditi. Razmišljajte o svom danu i vidjet ćete koliko je tu “okidača”:

• Stres i emocije: Kao što smo spomenuli, anksioznost, ljutnja, ali i veliko uzbuđenje ili sreća, oslobađaju hormone stresa koji ubrzavaju rad srca.
• Tjelesna aktivnost: Najjači prirodni stimulator. Čak i samo ustajanje sa stolice i odlazak do kuhinje blago će podići puls. Penjanje uz stepenice će ga podići značajnije.
• Kofein i nikotin: Ovi stimulansi izravno djeluju na živčani sustav i srce, tjerajući ih u višu brzinu.
• Lijekovi: Mnogi lijekovi utječu na puls. Beta-blokatori ga usporavaju. Neki lijekovi za astmu ili prehladu ga ubrzavaju.
• Temperatura i vlaga: Kada je vruće i vlažno, vaše tijelo se mora više truditi da se ohladi. To uključuje širenje krvnih žila, što tjera srce da pumpa brže i jače kako bi održalo krvni tlak.
• Položaj tijela: Kada legnete, puls vam se obično spusti za nekoliko otkucaja. Kada naglo ustanete, može privremeno skočiti dok se tijelo prilagođava gravitaciji.
• Obilan obrok: Nakon što pojedete veliki, teški obrok, tijelo preusmjerava puno krvi u probavni sustav. Da bi ostatak tijela ostao opskrbljen, srce mora malo ubrzati.
• Dehidracija: Čak i blaga dehidracija može vam podići puls u mirovanju za nekoliko otkucaja.

Kako mogu “istrenirati” svoje srce za zdraviji puls?

Sjajna vijest je da, osim ako se ne radi o strukturnom problemu, na svoj puls u mirovanju možete itekako utjecati. “Treniranje” srca svodi se na dvije glavne kategorije: jačanje samog mišića (pumpe) i smirivanje sustava koji njime upravlja (živčani sustav).

Nije sve u trčanju: Moć svakodnevnog kretanja

Da, srce je mišić. Da, vježbanjem jača. Ne, to ne znači da morate postati maratonac. Najveće koristi za zdravlje srca, uključujući i smanjenje pulsa u mirovanju, dolaze od redovite, umjerene aerobne vježbe. To je bilo što što vam ubrzava disanje i puls na dulje vrijeme. Hodanje, brzo hodanje, lagano trčanje, vožnja bicikla, plivanje, ples… odaberite otrov.

Cilj je barem 150 minuta tjedno takve aktivnosti. To je samo 30 minuta, pet dana u tjednu. Kako to pomaže? Kao što Harvard Health Publishing objašnjava, redovita tjelovježba pomaže ojačati srčani mišić. Snažniji mišić sa svakim otkucajem izbaci više krvi. Kao rezultat, srcu je potrebno manje otkucaja u minuti da bi obavilo isti posao. Vaš puls u mirovanju se spušta, a vaše srce dobiva više odmora između otkucaja. To je čista pobjeda.

“Zen” za vaše srce: Kako smiriti um i puls

Ne možemo uvijek promijeniti vanjske okolnosti (ludi šef, prometna gužva), ali možemo promijeniti kako naše tijelo na njih reagira. Kronični stres drži vaš živčani sustav u stalnom stanju “borbe ili bijega”, što znači i stalno povišen puls. Učenje kako “pritisnuti kočnicu” na taj sustav je ključno.

Tehnike dubokog disanja, na primjer, jedan su od najbržih načina za to. Duboki, spori udasi iz trbuha aktiviraju parasimpatički živčani sustav – onaj za “odmor i probavu” – koji aktivno usporava otkucaje srca. Meditacija, joga, tai chi, pa čak i provođenje vremena u prirodi ili bavljenje hobijem koji vas opušta, sve to pomaže smiriti “buku” u glavi i, posljedično, ritam u prsima. I ne zaboravimo najvažniju tehniku opuštanja od svih: san. Kvalitetan san je vrijeme kada se cijeli sustav resetira, a puls prirodno pada na najniže razine.

Postoji li “savršen” broj otkucaja srca kojem bismo svi trebali težiti?

Ne. Kratko i jasno. Ne postoji jedan magičan broj. “Savršen” puls za 25-godišnjeg profesionalnog biciklista (npr. 42 bpm) bio bi alarmantno nizak za 65-godišnju osobu koja uzima lijekove za tlak. Vaš “savršen” puls je onaj koji je normalan za vas – unutar prihvaćenog raspona od 60-100, ali idealno u nižoj polovici tog raspona (npr. 60-80) – i koji je relativno stabilan.

Umjesto da se fiksirate na jedan broj, fokusirajte se na trendove. Ako je vaš puls u mirovanju inače 70, i tijekom nekoliko tjedana primijetite da se polako penje na 80, to je signal. To može biti rani znak da ste pod prevelikim stresom, da ne spavate dovoljno, da pretjerujete s kavom, ili čak da se sprema neka bolest. S druge strane, ako počnete redovito šetati i primijetite da vam se puls u tri mjeseca spustio sa 78 na 72, tapšajte se po ramenu. To je konkretan dokaz da radite nešto dobro za svoje srce.

“Preskakanje” srca – što kad ritam nije ujednačen?

Na kraju, vratimo se na onaj neugodni osjećaj “preskakanja” ili “lepršanja” srca. Većinu vremena, to su takozvane palpitacije. Mogu se osjećati na različite načine, a većina ljudi ih opisuje kao:

• “Preskok”: Osjećaj kao da je srce preskočilo jedan otkucaj, nakon čega slijedi jedan neobično snažan udarac. (To je često bezopasna preuranjena kontrakcija).
• “Lepršanje”: Brz, lepršav osjećaj u prsima, kao da imate pticu unutra.
• “Lupanje”: Svjesnost o vlastitim otkucajima srca koji se čine neobično snažni ili brzi.

Iako su izuzetno neugodne i mogu izazvati anksioznost, velika većina palpitacija je benigna. Najčešće su, pogađate, povezane sa stresom, anksioznošću, kofeinom, nikotinom, dehidracijom ili neprospavanom noći.

Međutim, kao i kod visokog pulsa, one postaju znak za uzbunu ako su vrlo česte, traju dulje vrijeme, ili ako su popraćene vrtoglavicom, bolovima u prsima ili nesvjesticom. U tom slučaju, one mogu biti znak ozbiljnije aritmije (poremećaja srčanog ritma) koja zahtijeva EKG i pregled kardiologa. Nemojte nagađati; ako ste u nedoumici, provjerite.

Zaključak: Slušajte svoje srce (i doslovno i figurativno)

Vaši otkucaji srca su puno više od broja na pametnom satu. To je dinamičan, stalan dijalog između vašeg srca i vašeg tijela, mozga i okoline. Razumijevanje što je normalno za vas, kako mjeriti te otkucaje i koji faktori na njih utječu, daje vam nevjerojatnu moć. To je kao da ste dobili pristup osobnoj kontrolnoj ploči vašeg zdravlja.

Nemojte se opterećivati svakim pojedinačnim otkucajem. Umjesto toga, promatrajte širu sliku. Krećite se više, pronađite načine za opuštanje, pijte dovoljno vode i dovoljno spavajte. Vaše srce ne traži savršenstvo. Traži samo dosljednu brigu. Slušajte ga. Ono vam stalno nešto govori.

Često postavljena pitanja – Otkucaji Srca