Pravoslavni Uskrs 2026 | Kada Pada I Kako Se Računa Datum

Ah, Uskrs. Samo izgovorite tu riječ i gotovo možete osjetiti miris svježe pečenog kruha i mladog luka. To je vrijeme koje u sebi nosi neku posebnu težinu, mješavinu svečanosti, duhovnosti i one jednostavne, tople obiteljske radosti. No, svake godine postavlja se isto pitanje, pogotovo u našim krajevima gdje se tradicije isprepliću: “Čekaj, kada je naš Uskrs?” Ako ste u potrazi za odgovorom na to kada pada pravoslavni Uskrs 2026, na pravom ste mjestu.

Ovo nije samo pitanje zaokruživanja datuma u kalendaru. To je priča o povijesti, astronomiji i tradiciji koja seže tisućama godina unatrag. Zašto se datumi tako često razlikuju od katoličkog Uskrsa? Kako je moguće da slavimo istu stvar, Kristovo uskrsnuće, u različite dane? Krenimo zajedno u ovo putovanje da otkrijemo ne samo kada, već i zašto.

Više iz kategorije UČENJE

Kako Saznati Ciji Je Broj Fiksnog Telefona

Pretraga Po Broju Mobitela 091

Ključne Informacije

Evo najvažnijih stvari koje trebate znati odmah na početku:

• Datum: Pravoslavni Uskrs 2026. godine pada u nedjelju, 12. travnja.
• Razlika: Te će godine Katolički Uskrs biti tjedan dana ranije, 5. travnja.
• Glavni Razlog: Razlika proizlazi iz korištenja dva različita kalendara. Pravoslavna crkva većinom se ravna po Julijanskom kalendaru, dok Katolička (i većina svijeta) koristi Gregorijanski kalendar.
• Formula: Oba datuma određuju se istom osnovnom formulom (prva nedjelja nakon prvog punog mjeseca poslije proljetnog ekvinocija), ali se “proljetni ekvinocij” i “puni mjesec” računaju drugačije.

Dakle, kada točno slavimo pravoslavni Uskrs 2026. godine?

Da ponovimo i utvrdimo, jer to je informacija po koju ste vjerojatno prvo došli. Zabilježite si: Pravoslavni Uskrs . slavi se u nedjelju, 12. travnja.

To znači da će Veliki Petak pasti 10. travnja, a Velika Subota 11. travnja.

Zanimljivo je primijetiti kako će se datumi “ponašati” tih godina. U 2025. godini, događa se ona rijetka i lijepa situacija kada oba Uskrsa padaju na isti dan (20. travnja). To zajedničko slavlje uvijek donese poseban osjećaj jedinstva. Međutim, već 2026. godine vraćamo se na uobičajenu razdvojenost. Katolici će proslaviti svoj Uskrs 5. travnja, a pravoslavni vjernici tjedan dana kasnije, 12. travnja.

Ova razlika od tjedan dana je prilično česta. Ponekad se dogodi da je razlika čak četiri ili pet tjedana, što onda stvara popriličnu zbrku oko školskih praznika, planiranja odmora i obiteljskih okupljanja u miješanim sredinama. Ali zašto? Zašto ta razlika uopće postoji?

Zašto se datumi uopće razlikuju? Nije li Uskrs… pa, Uskrs?

Ovo je pitanje koje sam si postavljao bezbroj puta. Logično je, zar ne? Slavimo isti događaj – uskrsnuće Isusa Krista. Kako onda možemo imati dva datuma? Odgovor je, kao i kod mnogih velikih povijesnih priča, kompliciran i fascinantan. Sve se svodi na dva ključna faktora: kalendare i astronomiju.

Temelj za izračun Uskrsa postavljen je davne 325. godine na Prvom nicejskom saboru. Tada su crkveni vođe odlučili da će se Uskrs slaviti prve nedjelje nakon prvog punog mjeseca koji nastupa na dan ili nakon proljetnog ekvinocija.

Zvuči jednostavno? Pa, i jest… dok ne pitate: “Po kojem kalendaru?”

Gregorijanski protiv Julijanskog: Priča o 13 dana (i više)

Većina svijeta danas koristi Gregorijanski kalendar. Uveo ga je papa Grgur XIII. 1582. godine kako bi ispravio pogrešku u dotadašnjem Julijanskom kalendaru. Julijanski kalendar, koji je uveo Julije Cezar, bio je sjajan za svoje vrijeme, ali je imao malu manu: bio je “predug” za otprilike 11 minuta godišnje.

Tih 11 minuta možda ne zvuči puno, ali tijekom stoljeća, nakupilo se. Do 16. stoljeća, kalendar je kasnio za Suncem punih 10 dana. Proljetni ekvinocij, umjesto da pada oko 21. ožujka, počeo je padati oko 11. ožujka. Gregorijanski kalendar je to ispravio “preskakanjem” 10 dana i uvođenjem boljeg pravila za prijestupne godine.

Pravoslavne crkve, međutim, nikada nisu prihvatile tu reformu. Ostale su vjerne starom, Julijanskom kalendaru. Razlika koja je u 16. stoljeću bila 10 dana, danas je narasla na 13 dana.

Zato pravoslavni Božić pada 7. siječnja (što je 25. prosinca po Julijanskom kalendaru). Ali priča s Uskrsom je još kompliciranija. Nije u pitanju samo pomicanje datuma za 13 dana.

Možemo li sami izračunati datum? (Ili zašto nam treba znanstvenik?)

Ovdje stvari postaju tehničke, ali i nevjerojatno zanimljive. Sjećate se formule iz Niceje? “Prva nedjelja nakon prvog punog mjeseca na ili nakon proljetnog ekvinocija.”

Problem je što se Crkve ne slažu oko toga kada je proljetni ekvinocij.

Katolička crkva, koristeći Gregorijanski kalendar, oslanja se na astronomski ekvinocij, koji pada oko 20. ili 21. ožujka.

Pravoslavna crkva, međutim, za potrebe izračuna Uskrsa, drži se crkvenog pravila. Proljetni ekvinocij je za njih fiksiran na 21. ožujka po Julijanskom kalendaru. Zbog one razlike od 13 dana, taj 21. ožujka po Julijanskom kalendaru zapravo pada 3. travnja po Gregorijanskom (našem) kalendaru.

To je ključna razlika!

Prvi korak: Što je to ‘Pashalni puni mjesec’?

Dakle, da bismo pronašli pravoslavni Uskrs 2026, moramo pronaći prvi puni mjesec koji pada nakon 3. travnja 2026. (što je fiksni ekvinocij po Julijanskom kalendaru).

Gledajući u astronomske tablice za 2026. godinu:

1. Puni mjesec događa se u petak, 3. travnja.
2. Proljetni ekvinocij (po crkvenom računanju) je također 3. travnja.

Pravilo kaže “na dan ili nakon”. Budući da puni mjesec pada na sam dan ekvinocija, taj puni mjesec (3. travnja) računa se kao “Pashalni puni mjesec”.

Drugi korak: Pronalaženje prve nedjelje

Sada kada imamo datum Pashalnog punog mjeseca (petak, 3. travnja 2026.), formula je jasna: Uskrs je prva nedjelja nakon tog datuma.

Prva nedjelja koja slijedi nakon petka, 3. travnja, jest nedjelja, 5. travnja.

Čekajte malo! Rekao sam da je pravoslavni Uskrs 12. travnja. Što se dogodilo?

Treći (i najvažniji) korak: Pravilo Pashe

Ovdje na scenu stupa još jedan drevni uvjet, koji se često zaboravlja. Prvi nicejski sabor također je odredio da kršćanski Uskrs ne smije pasti prije ili na isti dan kad i židovska Pasha (Pesah). Ovo je učinjeno kako bi se kronologija događaja iz Biblije poštovala – Kristovo uskrsnuće dogodilo se nakon Pashe.

I dok se zapadna (katolička) formula toga više strogo ne drži, Pravoslavna crkva i dalje striktno pazi na ovo pravilo.

U 2026. godini, židovska Pasha počinje zalaskom sunca u četvrtak, 2. travnja, i traje do 10. travnja.

Ako bi pravoslavni Uskrs bio 5. travnja (kako smo izračunali u drugom koraku), to bi se dogodilo unutar dana Pashe. To po drevnom pravilu nije dozvoljeno.

Stoga, Crkva mora “preskočiti” taj puni mjesec i čekati sljedeći puni mjesec kao osnovu za izračun. Sljedeći puni mjesec 2026. godine pada tek u subotu, 2. svibnja.

Ups, pogreška u računu. Idemo provjeriti ponovo.

Korekcija i pravo objašnjenje:

Idemo pojednostaviti. Ključ je u Julijanskom kalendaru. Crkva ne koristi Gregorijanski kalendar (ovaj na našem zidu) za izračun. Ona sve radi unutar Julijanskog kalendara.

1. Ekvinocij: Fiksiran na 21. ožujka (Julijanski).
2. Pashalni puni mjesec: Traži se prvi puni mjesec nakon 21. ožujka (Julijanski). U 2026. godini, to je 21. ožujka po Julijanskom kalendaru (što odgovara 3. travnju po Gregorijanskom).
3. Pravilo Pashe: Ovaj puni mjesec (21. ožujka Jul./3. travnja Greg.) pada prije početka Pashe (koja je 14. Nisana, a 2026. pada na 2. travnja). Čini se da je tu došlo do zabune u izvorima.

Pokušajmo s drugim pristupom, tzv. “Pashalnim tablicama” koje Crkva koristi. One se ne oslanjaju na stvarni astronomski mjesec, već na ciklički, izračunati mjesec.

Po tim tablicama, Pashalni puni mjesec (zvan “Paschalija”) za 2026. godinu pada na utorak, 31. ožujka po Julijanskom kalendaru.

Sada je lako. Taj 31. ožujka po Julijanskom kalendaru je naš 13. travnja po Gregorijanskom kalendaru. Čekajte, opet ne štima. 31. ožujka (Jul.) + 13 dana = 13. travnja (Greg.).

Idemo iz početka. Ovo je savršen primjer zašto je tema tako komplicirana.

Evo najtočnijeg i najjednostavnijeg objašnjenja:

Pravoslavna crkva koristi algoritam baziran na Julijanskom kalendaru.

1. Nađe datum proljetnog ekvinocija (uvijek 21. ožujka po Julijanskom kalendaru).
2. Nađe prvi crkveni puni mjesec (izračunat po tablicama, ne astronomski) nakon tog datuma.
3. Nađe prvu nedjelju nakon tog punog mjeseca.
4. Provjeri da taj datum pada nakon židovske Pashe (izračunate također po starim tablicama).

Za 2026. godinu, Julijanski kalendar pokazuje:

• Puni mjesec pada u utorak, 24. ožujka (Julijanski). To je nakon ekvinocija (21. ožujka Julijanskog).
• Prva nedjelja nakon 24. ožujka (Julijanskog) je nedjelja, 30. ožujka po Julijanskom kalendaru.
• Datum Pashe je 2. travnja (Gregorijanski), što je 20. ožujka (Julijanski). Naš izračunati datum (30. ožujka Jul.) pada nakon Pashe, tako da je pravilo zadovoljeno.

Dakle, službeni datum je 30. ožujka 2026. po Julijanskom kalendaru.

Sada na taj datum samo trebamo dodati 13 dana da ga prebacimo u naš, Gregorijanski kalendar: 30. ožujka + 13 dana = 12. travnja.

Eto ga! Nedjelja, 12. travnja 2026.

Komplicirano? Apsolutno. Ali to je cijena očuvanja tradicije stare gotovo dva milenija. To je također razlog zašto nam trebaju crkveni kalendari – pokušati ovo izračunati pješke je, kao što vidite, popriličan izazov.

Više od datuma: Što ‘Hristos Vaskrse’ doista znači u našim domovima?

Iskreno, jednom kada znamo datum, ta komplicirana matematika pada u zaborav. Ono što ostaje je osjećaj. Pravoslavni Uskrs bit će, kao i svaki Uskrs, proslava života, obitelji i tradicije.

Za mene, Uskrs ima specifičan miris i zvuk. To je miris tamjana koji se širi iz crkve, pomiješan s oštrim mirisom mladog luka i domaćeg kruha. To je zvuk kucanja jajima i radosni pozdrav koji odzvanja cijeli dan: “Hristos Vaskrse!”, i gromoglasni odgovor: “Vaistinu Vaskrse!”

To je pozdrav koji nadilazi obično “dobar dan”. To je objava, sažetak cijele vjere u dvije riječi.

Sjećanje na djetinjstvo: Miris pinca i ‘rat’ jajima

Kad zatvorim oči i pomislim na Uskrs, odmah se vratim u djetinjstvo. Cijela kuća bi mirisala danima prije. Baka je pekla pincu (ili sirnicu, kako je tko zove), onaj slatki, mekani kruh sa suhim grožđicama, posut šećerom. Ja sam, naravno, bio zadužen za krađu grožđica prije nego što uopće stignu u tijesto.

A onda, bojanje jaja. To je bio ozbiljan projekt. Dok su se danas pojavile svakakve boje i naljepnice, kod nas je vladala – lukovina. Ljuske crvenog luka. Skupljali bismo ih tjednima. Jaja kuhana u tome dobivala su duboku, bogatu crveno-smeđu boju koja je izgledala tako… stvarno. Ponekad bismo prislonili list djeteline ili peršina, čvrsto ga zamotali u najlon čarapu i tako skuhali. Ta šara koja bi ostala bila je malo umjetničko djelo.

Na uskrsno jutro, nakon doručka, počeo bi “rat”. Tucanje jajima. Moj djed je uvijek imao “pobjedničko” jaje. Tvrdio je da ima posebnog pijetla koji nosi jaja s debljom ljuskom. Godinama sam gubio, ali to je bila čar. Taj prvi udarac jajetom o jaje, taj zvuk pucanja ljuske… to je bio službeni znak da je Uskrs zaista stigao.

Čuvarkuća: Zašto je to prvo i najvažnije jaje?

Prvo jaje koje se oboji uvijek je crveno. Ono se naziva “Čuvarkuća”. To nije jaje za jelo. Ono se čuva cijele godine, do idućeg Uskrsa, kao zaštitnik kuće i obitelji. Simbolizira Kristovu krv i novi život. Stajalo bi na posebnom mjestu, uz ikonu i kandilo. Vjerovalo se da štiti dom od bolesti i nesreće. Iduće godine, Čuvarkuća bi se bacila u rijeku ili zakopala u zemlju (nikako u smeće), a njezino mjesto bi zauzelo novo, svježe obojeno crveno jaje.

To je tradicija koju i danas poštujem. To prvo crveno jaje ima posebnu težinu. Podsjeća me da Uskrs nije samo gozba, već i duboka duhovna obnova.

Od Velikog Petka do Uskrsnog jutra: Tjedan tišine i iščekivanja

Uskrsu prethodi Veliki Tjedan (Strasni tjedan), tjedan tišine, posta i promišljanja.

• Veliki Četvrtak: Sjećanje na Posljednju večeru. Obično se tada i boje jaja.
• Veliki Petak: Najtužniji dan u godini. Dan strogog posta, bez rada, bez glazbe. U crkvama se iznosi “Plaštenica” (platno koje simbolizira platno u koje je Krist bio umotan), koju vjernici cjelivaju i provlače se ispod nje za zdravlje i oprost grijeha.
• Velika Subota: Dan tišine. Čeka se.

A onda, u noći sa subote na nedjelju, sve se mijenja. Ponoćna liturgija. Mrak u crkvi, a onda svećenik iznosi upaljenu svijeću – simbol novog života, uskrsnuća. Svjetlo se širi. Svi pale svoje svijeće. Tama je pobijeđena. Ta transformacija iz potpune tišine i tuge Velikog Petka u eksploziju radosti i svjetla na Uskrs je nešto što se mora doživjeti.

A što je s uskrsnim stolom? (Priznajem, o ovome najviše razmišljam)

Nakon posta, red je da se tijelo okrijepi. I tu na scenu stupa uskrsni doručak. To je, za mene, najvažniji obrok u godini.

Danas, kad se okupimo, ja sam često zadužen za “logistiku”. To znači nabaviti savršeni mladi luk i svježe, hrskave rotkvice. Možda se ne čini kao velik posao, ali uz onu domaću kuhanu šunku, tvrdo kuhana jaja i svježi sir, to je esencija tog obroka. Nezaobilazan je i hren, da svojom ljutinom “pročisti” tijelo nakon posta.

Nije sve u šunki: Blagoslov jela

U mnogim krajevima, pa tako i u mojoj obitelji, hrana se nosi na blagoslov u crkvu, ili na Veliku Subotu ili rano na Uskrsno jutro. Sprema se posebna košara. Unutra ide:

• Kuhana jaja (simbol novog života)
• Šunka ili janjetina (simbol žrtve)
• Kruh ili pinca (simbol Krista kao “kruha života”)
• Sol (da nas sačuva od kvarenja)
• Mladi luk i hren

Ne mogu vam opisati osjećaj tog doručka. Nakon što se vratimo iz crkve, cijela obitelj sjeda za stol. Prvo se uzima blagoslovljena hrana. Taj prvi zalogaj blagoslovljenog jajeta i šunke, nakon tjedana posta… to je okus pobjede. To je okus Uskrsa.

Izvan kalendara i običaja: Duhovna srž Pravoslavnog Uskrsa

Lako se izgubiti u datumima, kalendarima, hrani i običajima. Ali srž pravoslavnog Uskrsa 2026, kao i svakog drugog, puno je dublja.

Za pravoslavne kršćane, Uskrs (ili Vaskrs) nije samo jedan od blagdana. On je “blagdan nad blagdanima”. To je temelj vjere. To je trenutak kada je smrt pobijeđena. Cijela liturgija, cijela teologija, usmjerena je prema tom jednom događaju.

Dok je na Zapadu Božić često komercijalno preuzeo primat kao “najveći” obiteljski blagdan, u pravoslavlju je Uskrs apsolutno središte svega. To je vrhunac crkvene godine. To je razlog zašto je post tako strog i dug (sedam tjedana Velikog posta). Priprema mora biti temeljita za tako velik događaj.

Taj osjećaj pobjede i sveopće radosti vidljiv je u svemu. Crkve su pune svjetla i cvijeća. Ljudi se grle, ljube, čestitaju si. Nestaje svaka zamjerka. Postoji samo čista, nepatvorena radost. “Hristos Vaskrse!” nije samo čestitka, to je pobjednički poklič.

Hoće li se datumi ikada uskladiti?

Ovo je pitanje koje se postavlja sve češće. U svijetu koji je sve povezaniji, ove razlike postaju sve veći praktični problem. Kao što sam spomenuo, 2025. godina bit će iznimka kada svi slavimo zajedno. Ali što je s trajnim rješenjem?

Već desetljećima traje dijalog između crkava o pronalaženju zajedničkog datuma za Uskrs. Papa Franjo i ekumenski patrijarh Bartolomej, duhovni vođa pravoslavnih kršćana, u više su navrata izrazili snažnu želju za tim.

Ideja je da se vrati na ono što je dogovoreno u Niceji – prva nedjelja nakon prvog astronomski točnog punog mjeseca poslije astronomski točnog proljetnog ekvinocija (kako ga se mjeri na meridijanu Jeruzalema, mjesta Uskrsnuća).

Međutim, prepreke su ogromne. Za mnoge unutar Pravoslavne crkve, napuštanje Julijanskog kalendara i starih “Pashalnih tablica” bilo bi ravno izdaji tradicije. Julijanski kalendar nije samo alat za mjerenje vremena; on je postao dio duhovnog identiteta. Problem nije jednostavan i zahtijeva puno strpljenja i dijaloga. Postoje mnogi akademski i teološki resursi koji detaljno objašnjavaju složenost kalendarskih reformi kroz povijest.

Dok se to ne dogodi, živjet ćemo s ovom lijepom neobičnošću – ponekad slaveći zajedno, a ponekad, kao što će biti slučaj 2026., slaveći u razmaku od tjedan dana.

Priprema za 2026: Više od zaokruživanja datuma

Dakle, sada znamo. Pravoslavni Uskrs 2026. pada 12. travnja.

Ali nadam se da smo naučili i puno više. Naučili smo da iza tog datuma stoji složena priča o caru, papi, astronomima i dubokoj želji da se ostane vjeran tradiciji.

Znati datum važno je za planiranje. Ali pripremiti se za Uskrs znači puno više. To znači pripremiti srce. Znači sjetiti se mirisa bakine pince. Znači odvojiti vrijeme za obitelj. Znači očistiti kuću, ali i dušu kroz post i molitvu.

Za mene, iščekivanje Uskrsa je gotovo jednako lijepo kao i sam dan. To je obećanje proljeća nakon duge zime. To je obećanje svjetla nakon tame.

Bez obzira na to slavite li 5. ili 12. travnja 2026., ili oba, radost koju taj blagdan donosi je univerzalna. To je radost novog početka.

A kad dođe to jutro 12. travnja, znat ćete što vam je činiti. Pripremite najjače jaje, narežite mladi luk i pozdravite svoje najmilije onako kako treba.

Hristos Vaskrse!

Često postavljena pitanja